Rogatica, skrivena fusnota
Panorama Rogatice, pogled sa Stijene, FOTO: Bosnopis

Rogatica, skrivena fusnota

Rogatica nije mjesto koje ćete zapaziti u vrhovima listi najpoznatijih turističkh lokacija Bosne i Hercegovine. Na raskršću centralne od istočne Bosne, smjestila se u prostranoj uvali koju na dva dijela siječe rijeka Rakitnica. Posjete bosanskohercegovačkim gradovima uvijek treba pažljivo pripremiti. A ponekad je nemoguće u jedan dan obići sve što zamislite. Organizacija je u obilascima Bosne i Hercegovine važna. U Rogatici je bila ključna. Svašta vidjeti, svašta upoznati.

Pogledajte fotopriču iz Rogatice

Prilazimo joj sa sarajevske strane. Baš negdje na mjestu gdje se rogatička dodiruje sa sokolačkom općinom, na uzvišenju pored puta, kao na nekakvom platnu nacrtana, smjestila se Crkva Svih Svetih u selu Obrtići. Na našem pravcu desno, koju stotinu metara od saobraćajnice. Novijeg je datuma i vizuelno dominira cijelim krajem. Odolijeva vjetrovima. Lijepo je provoditi vrijeme u ovoj romanijskoj tišini, ali put nas zove. Sljedeće skretanje desno i selo Burati. Mape ovo područje prepoznaju kao hanstjenički plato. Tu se nalazi jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih nekropola stećaka – Borak.

U Buratima

Iz Burata nastavljemo pješice. Uživamo u prekrasnom planinskom pejzažu. Nekropola je na uzvišenju, u hrastovoj šumi. Pronalazimo je. Više od 200 nadgrobnih spomenika razbacani su na relativno malenom prostoru. Neki polako nestaju u zemlji dok se pojedini junački drže. Malo ih je s natpisima. Historičari bi rekli – nalazimo se na jednoj od najvažnijih lokacija srednjovjekovne Bosne. Pitam se, koliko ljudi u ova vremena brine o mjestima kao što je Borak. Odbijam da učestvujem u toj historijskoj nepravdi.

Nastavljamo prema Rogatici. Put okružuju nova groblja predaka. Pregledaćemo ih drugi put. Na ulazu u grad dočekuje nas Crkva Marije Pomoćnice kršćana u Rogatici. Izgrađena je 1924. godine. Subota je i crkva je zaključana. Škripe vratašca na kapiji s glavne rogatičke ulice. Miris historije i odštampana poruka na vratima. Misa je sutra. Šetnja do naredne gradske bogomolje .

Nekropola u selu Varošište. U blizini su ostaci starog grada Borača, FOTO: Bosnopis
Nekropola u selu Varošište. U blizini su ostaci starog grada Borača, FOTO: Bosnopis

Sudžauddin ili Čaršijska džamija je vakuf starog dobrotvora i vojskovođe Sudžaudina. Sagrađena je 1576, a obnovljena 2007. godine. Nalazi se u samom centru Rogatice iznad glavne gradske saobraćajnice. Ramazan je, podne. Sokak koji vodi do džamije ispunjen je nasmijanim licima zadovoljnih vjernika. Nepoznati smo im, ispituju nas s osmijesima. Imali smo sreće, džamija je otvorena. Fotografišemo je i odlazimo u pravcu najznačajnijeg pravoslavnog objekta rogatičkog kraja.

Crkva Svete Trojice u Rogatici je izgrađena 1886. godine. Centralni je objekat okupljanja pravoslavnih vjernika ovog kraja. Na glavnom ulazu s desne strane, nalazi se ugrađen stećak s autentičnim natpisom. Pokušam pročitati ove nepoznate simbole. Ne ide mi dobro. Nemam koga pitati u gužvi ljudi što iznenada popuniše crkveno dvorište. Vjenčanje je. A ovaj stećak ugrađen u najvažniji crkveni stub nikako mi ne napušta misli. Kakva je to veza morala biti, pitam se. I zašto baš ovaj natpis. Mnogo je oslikanih stećaka rasuto po okolnim brdima…

Crkva Svete Trojice u Rogatici je izgrađena 1886. godine. Centralni je objekat okupljanja pravoslavnih vjernika ovog kraja. Na glavnom ulazu s desne strane, nalazi se ugrađen stećak s autentičnim natpisom, FOTO: Bosnopis
Crkva Svete Trojice u Rogatici je izgrađena 1886. godine. Centralni je objekat okupljanja pravoslavnih vjernika ovog kraja. Na glavnom ulazu s desne strane, nalazi se ugrađen stećak s autentičnim natpisom, FOTO: Bosnopis

Nikad ni u jednom udžbeniku historije nisam pročitao da je rogatički kraj po broju stećaka najbogatiji u Bosni i Hercegovini. Nijedan profesor mi to nije rekao. Nisu oni čiji smo potomci, tek tako birali mjesta za život. I nisu pored svih drugih u prostranim bosanskim poljima, livadama, brdima i dolinama, slučajno odbrali ovaj. Vrijeme je da se krene. Napuštamo grad i pratimo put prema Višegradu.

Koji kilometar vožnje i skretanje desno ka selu Kukavice i dalje ka Varošištu. Ponovo stećci. S obje strane puta. Desetak bijelih ljepotana kao uvod u ono što nas čeka na kraju ovog šumskog puta. A na kraju su ostaci starog grada Borač. Dvadeseta minuta hoda od posljednjeg asfalta po živopisnoj planinskoj stazi obilježenoj crvenim tačkama i strelicama. Teško je promašiti. Stižemo na vrh gdje danas stoji nekoliko desetaka metara dug zid.

Borač, visok i nedodirljiv

Negdje u projektovanoj sredini ovog grada primjećujem stećak. Ne znam kome je pripadao, ali sam siguran da ispod leži neko važan. U kanjonu koji opasava grad teče ledena voda rijeke Prače. Okružuju je brojne pećine. Danas ih nećemo vidjeti. Provalija duboka stotinama metara je muka za najhrabrijeg neprijatelja. A baš takav stigao je sredinom 15. stoljeća kada je zauvijek nestao simbol srednjovjekovne bosanske državnosti. Ostale su priče.

Našu nastavljamo vožnjom do Borika. Ovo selo osim po Crkvi Sv. Apostola Petra i Pavla, poznato je po bajkovitim pejzažima, dugim oranicama i konjima. Konja je sve manje kao i ljudi. Šuma se širi stvarajući neobično lijep prizor. U ovom ambijentu zrak miriše i možemo samo žaliti što su vrata hrama ponovo bila zaključana. Obilazeći gradove širom ove zemlje često nailazimo na katance na ulazima u bogomolje. Volio bih da su sve otključane.

Preporučena ruta na putu od Sarajeva do Rogatice (klik za punu rezoluciju)

Do kraja ovog nezaboravnog dana čeka nas posjeta Žepi. Dugo se penjemo, a potom joj se spuštamo u zagrljaj. Dočekuju nas slapovi rječice što isto ime nosi. Upućuju nas: brdo iz kojeg izvire Žepa zove se Žep – negdje u visinama susjednog Han Pijeska. Niže od mosta je veliki ribnjak, a koju stotinu metara dalje, i samo selo.

Družimo se s dobrim ljudima, divimo se ljepoti Redžep Pašine kule i Mosta na Žepi. Pijemo ledenu vodu s izvora brze rijeke koja nakon kojeg kilometra, zauvijek završava u tromoj Drini. Sa Slapa posmatramo jedan od najljepših zalazaka sunca koje ljudsko oko može zamisliti. Ovdje završava naša posjeta Rogatici i počinje povratak u Sarajevo. Drugim putem, znatiželjno posmatramo šumske ljepote tamo gdje počinje Han Pijesak. Uskoro ćemo i njemu poželjeti dobar dan.

Rogatica kroz brojeve

Bosna i Hercegovina, Republika Srpska
Udaljenost od većih gradova: Sarajevo 69 km, Mostar 196 km, Banjaluka 266 km, Zvornik 126 km
Površina općine: 645 km2
Stanovništvo: (2013): 11.603 (općina), 6.855 (grad)
Rijeke: Rakitnica, Prača, Drina
Planine: Devetak, Sjemeč, Tmor, Bokšanica

Savjeti

Rogatica se nalazi u istočnoj Bosni. S gradovima koji je okružuju povezana je dobrim putevima. Možete joj prići sa sarajevske (sokolačke strane), put vodi i do Višegrada kao i do Han Pijeska – sve u sat vremena vožnje. U Rogatici je života bilo od pamtivijeka. Svjedoče tome stećci kojih ovdje ima u izobilju. Brda kojima je okružena idealna su za višesatne šetnje. Za ljubitelje avantura, Rogatica je idealno mjesto: pećine, brzaci, nepregledne šume. Ni oni koji su radije za proučavanje kulturno – historijskog naslijeđa neće ostati kratkih rukava. Za potpun doživljaj i obilazak svega onoga što Rogatica nudi, bit će dovoljan jedan ljetni dan. Uz dobru organizaciju i jasan plan puta.

Komentariši

Close Menu
Close Panel