Čitav svijet zna za ovo čudo, a mi smo ga tek otkrili
Jezero Veliki Đol, FOTO: Bosnopis

Čitav svijet zna za ovo čudo, a mi smo ga tek otkrili

Postoje na trokutastoj mapi Bosne i Hercegovine mjesta o kojima prosječan stanovnik ove zemlje ne zna baš ništa, a koja svojom pojavom, karakteristikama i važnošću, zaslužuju da budu faktor. Takva mjesta obično se nalaze u šumskim krajevima na obroncima visokih planina – rješenje u niskoj Hercegovini. Jer vrelo hercegovačko sunce u davna ljeta je tjeralo nomade na sjever gdje se stoka napasala u zelenom bosanskom izobilju.

Pogledajte fotopriču iz Jezera

U kasnu jesen, pastiri su se sa stadima vraćali na jug. Neki su ostajali istražujući sjever pa dalje prema kracima našeg magičnog trokuta. Života je u dolini Plive bilo oduvijek. Arheolozi su u ovom kraju pronašli neka od najstarijih naselja u Bosni i Hercegovini. Ne bez razloga. Prošetali smo dolinom ove rijeke i proveli nekoliko nezaboravnih dana istražujući gradiće koje su poredali na njenim obalama. Imali smo šta vidjeti i čuti.

Želimo otkriti odnedavno prisutno na NASA-inim mapama

U Jezero smo stigli iz pravca Mrkonjić Grada. Blizu je, dvadesetak minuta vožnje dobrim putem pruženim kroz prekrasne, šumovite krajeve. Maleno je, kad ga gledate s kakvog uzvišenja kao da bi u šaku moglo stati. Prilazimo mu bez ikakve predstave šta nas ovdje čeka. Znamo samo da je lijepo. Bosna i Hercegovina je puna takvih slatkih mjestašca. Krećemo. Želimo otkriti odnedavno prisutno na NASA-inim svemirskim mapama za koje je ovih dana čuo čitav svijet.

Po ulasku u Jezero, na desnoj strani našeg puta nalazi se pravoslavni hram, Širom otvorena kapija sluti na dobro: možda bi neko mogao biti u blizini kako bi nam ispričao historiju ove impresivne građevine. Obilazimo je diveći se ljepoti dvorišta i pažnji koja se posvećuje održavanju zelenila u kojem se hram nalazi. Crkva Svetog velikomučenika Kneza Lazara najveći je objekat ovog tipa u Jezeru. Savršeno se uklopila u kolorit podnožja šumarka na kojem je zadužila svoj prostor. Sigurni da je jednako lijepa i u unutrašnjosti, pomalo tužni napuštamo je i idemo prema bijeloj munari jedine jezerske džamije.

Po ulasku u Jezero, na desnoj strani našeg puta nalazi se pravoslavni hram, Širom otvorena kapija sluti na dobro: možda bi neko mogao biti u blizini kako bi nam ispričao historiju ove impresivne građevine., FOTO: Bosnopis
Po ulasku u Jezero, na desnoj strani našeg puta nalazi se pravoslavni hram, Širom otvorena kapija sluti na dobro: možda bi neko mogao biti u blizini kako bi nam ispričao historiju ove impresivne građevine., FOTO: Bosnopis

Džamiju Sultana Bajazida II muslimani ovog kraja zovu Careva džamija i jedna je od dvije džamije u Bosni i Hercegovini smještene na riječnim ostrvima. Oko nje su u crvenim nizovima poredani krovovi kuća u najvećem urbanom naselju jezerske općine. Kapija je otvorena, ali ni ovdje nismo imali sreće jer bezbroj pitanja nemamo kome postaviti. Kakva šteta! Šturi izvještaji internet pripovjedača kažu da je izgrađena 1512. godine.

Rušena je kroz svoju tešku povijesti i ponovo obnavljanja zauzimajući centralni dio naselja – baš nasred ade koju mala čaršija priznaje svojim zaštitnim znakom. Ograda krije skromno dvorište, a nama je vrijeme da krenemo. Mještani nas upućuju na jezero Đol. Ili, bolje reći, dva jezera: Veliko i Malo. Koji minut vožnje na putu što Jezero veže sa Šipovom, jedno skretanje lijevo, pa još jedno i opet lijevo – tu smo.

Jezero, FOTO: Bosnopis
Jezero, FOTO: Bosnopis

A Đol je pravi biser! Nismo ga očekivali i dobro je što je tako. U ovoj zemlji iznenađenja, kao da ga kriju i čuvaju samo za sebe. Bez vikendica i divljih kupališta. Nema ovdje ni smeća, nema ničeg suvišnog. Oko Đola – prostrane livade i poneki plast sijena za potpun doživljaj ove idile. Penjemo se na brdo da ga bolje vidimo. Ne znamo je li ljepše dolje, na obali, ili s ove visine. Šuma je svuda oko nas. Lišće opada u ranu jesen. Jezero je potpuno mirno. Duboku tišinu povremeno prekida povjetarac. U ovom savršenstvu mogli bismo uživati satima, ali je vrijeme da krenemo. Čeka nas još jedno do kraja interesantno mjesto.

Vraćamo se u Jezero, prelazimo na onu stranu rijeke i stižemo do zgrade koja je nekad služila kao željeznička stanica. Danas se u njoj stanuje i polako se predaje vremenima i nevremenima. Ali i dalje veličanstvena u svojim dimenzijama i umijeću gradnje. Sa svih strana natpisi. Da se zna da smo u Jezeru.

Danas pruge nema

Decenije su prošle od posljednjeg javljanja ćire s ovih šina, ali ponešto od zanimljive historije je ipak preživjelo. Priča nam to deda dok dlijetom crta neku figuru na parčetu drveta. U garaži – fićo, a oko oldtimera poredani predmeti od drveta. Muzički instrumenti i alat, uglavnom.

Nekoć se od Drvara do Jajca kao zmija vijugala željeznička pruga. Valjalo je iz šumovite Bosne, sirovo drvo pokazati čitavom svijetu. Jedan krak te pruge vukao se baš ovom obalom Plive. Danas pruge nema.

Preporučena ruta na putu od Sarajeva do Jezera (klik za punu rezoluciju)

Odlazimo. Ruke su nam pune svježih krastavaca.

‘’Uzmite, ponesite. Daleko je Sarajevo, a evo i mrak će’’, rekla je gospođa dok smo bezuspješno pokušavali objasniti da je dovoljno. Pamtićemo ovaj dan u Jezeru.

Jezero kroz brojeve

Bosna i Hercegovina, Republika Srpska
Udaljenost od većih gradova: Jajce 10 km, Mrkonjić Grad 10 km, Sarajevo 169 km, Banjaluka 60 km, Mostar 173 km
Površina općine: 55.6 km2
Stanovništvo: (2013): 1.341(općina), 702 (grad)
Rijeke: Pliva, Jošavka
Planine: Gorica, Sinjakovo
Jezera. Plivsko, Veliki Đol, Mali Đol

Savjeti:

Jezeru je moguće prići sa tri strane vrlo dobrim asfaltnim putevima: iz pravca Jajca, Mrkonjić Grada kao i iz pravca Šipova. Kraj obiluje prekrasnim šumama idealnim za duge šetnje u potpunom miru netaknute prirode. Idealan geografski položaj Jezeru nudi bezbroj mogućnosti za bavljenje turizmom. Mjesto je odlično za ljubitelje brskog biciklizma i ribolova.

Komentariši

Close Menu
Close Panel