Čas historije u Kaknju
Kakanjske ulice, FOTO: Bosnopis

Čas historije u Kaknju

Postoje u Bosni i Hercegovini mjesta kroz koja se ne prolazi i kojima možete prići samo s jedne strane. Ugravirana su u gudure i klisure, u nekima smo već bili, a neka tek trebamo obići. Ali postoje i gradovi koje je nemoguće zaobići i gdje se drevni putevi pletu vežući čvorove u kojima buja život. Takav grad je Kakanj.

Pogledajte fotopriču iz Kaknja

Kroz Kakanj prolaze Zeničani na putu za Sarajevo i dalje na more, a Travničani u ova vremena baš kroz ovaj grad žure u svom zaletu ka prijestolnici. Njegovim poljima teče rijeka Bosna, a krovove kuća, višespratnica i bogomolja, okružuju vrhovi pitomih planina.

U ovo vrijeme, svi zimski putevi vode na izletište Ponijere. Dvadesetak kilometara od grada, kroz duboki klanac riječice Zgošće, opstaje zimski centar u skijaškoj zajednici odnedavno poznat i popularan. Kolone skijaša i onih koji to žele biti, tamo negdje od sredine novembra pa uz malo sreće daleko i do marta, isprobavaju svoje smučarske vještine na lijepo uređenim stazama koje su Kakanjcima i bolje i ljepše i draže od onih na Vlašiću i Bjelašnici i Jahorini. Rastu Ponijeri iz zime u zimu, a vrijedni ski domaćini tvrde da se ovdje svi vraćaju.

Lijepi su i ljeti kad seljani iz ovih krajeva kose travu, obrađuju zemlju, a posljednjih godina, Bogami, polako otkrivaju i turizam. Još malo pa će nas na ljetnom putu na Ponijere pratiti dječica s teglama jagoda, kupina, meda i ostalih ljepota ovih vrijednih krajeva.

Na povratku u Kakanj kroz razasuta sela, vrijedi potražiti neku od nekropola stećaka po kojima je ovaj kraj poznat. Baš iz Kaknja, pred Zemaljski muzej u Sarajevu nekad davno je preselio čuveni zgošćanski stećak – po ljepoti mu ni radimljanski nisu ravni.

Više od stotinu godina, čuva zgradu najljepšeg muzeja grada na Miljaci, a ko zna koliko dugo je čuvao ko zna čije kosti u Zgošći – nije slučajno da su se tek koji kilometar odavde okupljali bosanske kraljice i kraljevi na padinama nikad prežaljenog Bobovca.

Kako od Sarajeva do Kaknja? (klik za punu rezoluciju)

Grad Kakanj danas živi kroz svoj rudnik uglja – svoj zaštitni znak. Improvizovana rudarska kolica u ovo vrijeme nalaze se uz glavnu šetnicu, u samom centru grada. U blizini su mali stećci i kamene kugle po kojima je kakanjski kraj također poznat. Neobične, ponekad teške i tonama, česte su u ovdašnjim selima. Dvije su prenesene u sam grad, da putnik i turista vidi gdje je došao.

Posebna priča ovog grada su njegove bogomolje. Centralni gradski plato i veći dio društvene svakodnevnice, odvija se u blizini Bijele džamije s njenom sahat kulom. Datumom se ne može porediti s nekim drugima, ali ljepotom plijeni – odudara od tradicionalnog stila gradnje džamija u Bosni i Hercegovini. Iznad njenog golemog dvorišta, nalazi se gradski muzej, a dvorištu je spomenik zauvijek najpoznatijem Kakanjcu – Rudiju Čajavecu.

Rudijev zavičaj

S avijatičarskom kapom na glavi i uz blagi osmijeh. Ostalo mu je tako malo vremena da odleti u slobodu i završi za ideale. Zauvijek je, kao pravi heroj, otišao u povijest, a Rudijevo prezime krasilo je jugoslovenske televizore još mnogo godina poslije njegove smrti. Danas krase police muzeja.

Uz glavnu gradsku ulicu, svoje mjesto čuva hram svetih Petra i Pavla. Nije to jedini pravoslavni hram u ovom kraju, čuvena je i crkva svetog Jovana Krstitelja u Bilješevu.

Kakanjski pravoslavci ponosni su na svoje crkve. Ova, u centru grada, otkako je podignuta početkom prošlog vijeka, nikada nije mijenjala izgled. Tu i tamo preživjela je dorade i radove, ali je ostala ista. Danas, njena crveno – žuta kombijacija dominira svojim dijelom ovog lijepog grada. Dvije su kapije, a jedna je otvorena. Sam hram je, nažalost, mimo obreda zaključan. Ovaj put nećemo vidjeti ljepotu ikona i ostalih crkvenih detalja. Grešku ćemo ispraviti naredni put.

U Kraljevoj Sutjesci

A kada obiđete gradsko središte, bogomolje, muzej, šetnice i kafane, nagradite se odlaskom u jedan od historijski najvažnijih dijelova Bosne i Hercegovine – Kraljevu Sutjesku. Kraljevsko ime dobar je znak za upoznavanje, odmah znate da vas tamo očekuje nešto veliko, lijepo i značajno.

Od grada je udaljena dvadesetak minuta vožnje. Na kraju puta nalazi se samostan u kojem je nekad dane provodila kraljica Katarina koja pod Turcima uteče iz Bobovca, okrijepi se ovdje, nastavi preko Kozovgrada pa završi u Rimu gdje ispusti dušu koju godinu poslije, oplakujući nesretan usud svoje domovine.

Samostan je velik i lijep. Vikend je, ali nema nikoga. Možda bi na nekom drugom mjestu bila gužva, možda nam je lažno daleko historija vlastitog, možda su nas u školama učili da nije tako kako jeste i da ne može biti onako kako se čini. Možda nam je ovaj nevažni dio domovine trebao biti važan, obavezan u literaturi i neizbježan na časovima povijesti. Možda se Kraljeva Sutjeska nikad nije ni dogodila, možda su ovu ljepotu svjesno skrivali da bi je sačuvali. Nikome ništa ovdje nije jasno.

Ogromna samostanska zgrada, veličanstvena crkva i prostrano dvorište. Ovo čudo arhitekture na nekim drugim mjestima gdje žive neki drugi ljudi, krasilo bi valjda sve naslovnice svih historijskih rukopisa. Kod nas nažalost nije tako. Samostan živi skromno čuvajući svoje ime i ugled, zajedno s vjekovnom komšinicom – džamijom.

Niko pouzdano ne može kazati kada je džamija u Kraljevoj Sutjesci sagrađena, ali je bez dileme jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Ovaj prekrasni objekat od samostana je udaljen stotinu ili nešto više metara. Oba objekta krase istu obalu. Skromna kapija neće vas pripremiti za ono što vas čeka unutra. Drvena unutrašnjost, kao istrgnuta iz nekog drevnog opisa, i danas drži do sebe kao prvog dana. Gizdava je, našminkana i miriše. U uglu drvene rahle i kutija puna tespiha, a iznad glave kićeni luster čvrsto grli betonsku konstrukciju.

Uživam u ovoj ljepoti, a iz dvorišta, pogled ponovo seže do visoke kupole crkve – kraljičine stanice na putu za Rim. Lijepo je dok mi postaje jasno da ove dvije ljepotice jedna drugu čine još ljepšom.

Kakanj kroz brojeve

Bosna i Hercegovina, Federacija
Udaljenost od većih gradova: Sarajevo 52 km, Zenica 26 km, Banjaluka 205 km, Mostar 196 km)
Površina općine: 377 km2
Stanovništvo: (2013): 37 441 (općina), 12 256 (grad)
Rijeke: Bosna, Marošička, Mala rijeka, Trstionica, Ribnica , Bukovica, Zgošća
Planine: Tajan, Ponijeri

Leave a Reply

Close Menu
Close Panel