Brezanske ljepote, Alijin zavjet i još ponešto
Panorama Breze, pogled s puta ka Hrasnom, FOTO: Bosnopis

Brezanske ljepote, Alijin zavjet i još ponešto

Malo smo do danas znali o Brezi. Činila nam se malenom i zaboravljenom – koliko je takvih mjesta u ovoj prekrasnoj zemlji? Pogled lijevo i kratko desno na putu ka Varešu gdje smo se, ne tako davno, obreli – gladni avanture i od stida crveni zbog nepoznavanja ljepota kojima smo okruženi. Nismo o Brezi skoro ništa znali i željeli smo to promijeniti. Nekoliko dana priprema, razgovora, telefonskih poziva i čitanja izvještaja internet historičara. Moglo bi se reći da smo znali šta želimo. Bili smo spremni za još jedan nezaboravan dan.

Hrasno je brdo prekriveno gustim šumama. Poneki proplanak i savršeno mjesto za odmor uz pjesmu ptica i savršeno čist, oštar zrak koji prži nozdrve, FOTO: Bosnopis
Pogledajte fotopriču iz Breze

Polazak u rano jutro i brz dolazak do prvog bisera na našem današnjem putu – selo Podgora i njegov zaštitni znak, malena džamija pod kupolom. Zaključana je. Obilazimo je u nekoliko krugova. Na malenoj terasi ispred jedinog ulaza izneseni su džamijski ćilimi. Ljeto je, takav je običaj. Kamena munara, i kupola. Tužni smo jer ne možemo ući, a nikog nema u blizini da nam prepriča njenu slavnu povijest i detalje koji je čine tako posebnom. Znamo da je najmanja podkupolna džamija u Bosni i Hercegovini i na tome, zasad ostaje.

Odlazimo iz Podgore, nazad kroz Župču pa dalje ka Brezi. Puno toga na našem spisku još uvijek nije štrihirano. Prolazimo kroz grad, pa skrećemo desno. Na tabli piše Hrasno, a naše mape pokazuju da se baš na toj strani brezanskog kraja nalazi nekropola Koritnik kao jedna od najvažnijih lokacija srednjovjekovne historije ovog kraja. Izvještaji govore da je nekada na ovom, kako ga mještani zovu, Kaurskom groblju bilo više od stotinu stećaka. S vremenom i nevoljama izborilo ih se dvadesetak koliko smo uspjeli pobrojati. Lijepi su, obrađeni i smješteni na uzvišenju s kojeg pogled puca na ostatak sela.

Stećci u selu Koritnik, FOTO: Bosnopis
Stećci u selu Koritnik, FOTO: Bosnopis

Čitav kraj prošaran je nekropolama stećaka. Uglavnom malenim, ali iz bezbroj razloga zanimljivim i važnim. Brezanski stećci u literaturi su slabo opisani i još čekaju detaljnu analizu. Neka ovaj tekst i poneka fotografija budu povod za lijep početak istraživanja: U Slivnom, Gornjoj Brezi, Župči i Očevlju.

Brezanska legenda sa samo jednom željom

Odlazimo.

Najpoznatiji rudar svih vremena bio je Alija Sirotanović. Njegovo selo je u blizini i idemo tamo. Trtorići i junak van vremena i prostora. Malena džamija i jedan neobičan spomenik u haremu iznad. Prepoznajemo ga. Dva čekića, jedan preko drugog, za vječno sjećanje za vrijednog kopača. Buket cvijeća, neko je nedavno bio tu. U vječnom miru podno šumarka djetinjstva svog vječno počiva brezanska legenda sa samo jednom željom – većom lopatom. Razmišljam o zavjetu koji je ostavio svojim sugrađanima i pitam se da li će ova zemlja ikada dobiti novog Aliju Sirotanovića.

Nastavljamo. Pred nama su prekrasni, pitomi predjeli najpoznatijeg izletišta ovog kraja. Hrasno je brdo prekriveno gustim šumama. Poneki proplanak i savršeno mjesto za odmor uz pjesmu ptica i savršeno čist, oštar zrak koji prži nozdrve. Nekoliko sati boravka u ovom prirodnom izobilju napunit će vas energijom i osloboditi asfaltnog srkleta koji nosite u sebi. Poneka klupa, šadrvan i beskrajna tišina. Sigurni smo da ćemo se ovdje uskoro vratiti i zaokružiti barem jedan dan u cjelini. Krvotok će nam biti zahvalan. Možda bismo i danas ostali i odgodili sve, ali težak ljetni pljusak surovo nas je natjerao na povratak. U grad se spuštamo putem okruženim nebrojenim stablima breze. Miriše. Tipično bosansko mjestašce krcato je dobrim pričama.

Hrasno je brdo prekriveno gustim šumama. Poneki proplanak i savršeno mjesto za odmor uz pjesmu ptica i savršeno čist, oštar zrak koji prži nozdrve, FOTO: Bosnopis
Hrasno je brdo prekriveno gustim šumama. Poneki proplanak i savršeno mjesto za odmor uz pjesmu ptica i savršeno čist, oštar zrak koji prži nozdrve, FOTO: Bosnopis

U pedesetak metara, jedna do druge i druga do treće: dvije crkve i džamija. Jedna je katolička. Žuta i visoka- crkva svete Barbare. S malenim dvorištem punim interesantnih detalja. Brezani znaju zbog čega je ovaj sakralni objekat tako značajan. Sveta Barbara je zaštitnica rudara. Otuda snažna veza cijelog kraja s ovom crkvom. Uskoro će i do stotog rođendana.

Minut hoda do Crkve svetog velikomučenika Prokopija, najznačajnijeg pravoslavnog hrama brezanskog kraja. Na ovom mjestu u srcu čaršije stoji od tridesetih godina prošlog vijeka, baš kao i sestra njena, ulicom, niže… Danas je njena kapija za našu posjetu bila zatvorena. Obilazimo je i fotografišemo iz obližnjeg parka. Lijepa je i podsjeća nas na pravoslavni hram u Kaknju. Ne znamo kakva je veza graditelja, ali sigurni smo da postoji.

Breza je uvijek svima bila potaman

A nekoliko desetaka metara dalje, preko puta, nalazi se velika, gradska džamija. Još uvijek je u izgradnji. Impresivnih je dimenzija. Imamo sreće: otvorena je i uživamo u enterijeru. Veseli radnici ispred blistaju s pitanjima. Interesantni smo im, a i oni su nama zanimljivi. Pitamo ih kada će radovi biti završeni, a jedan, u šali, dobacuje kako će kao Gaudijeva katedrala, i ova džamija biti izgrađena za jedno tristo godina.

Prelazimo ponovo na onu stranu ulice koja Brezu sječe na dva jednaka dijela. Tamo je kruna našeg malog putovanja – ranokršćanska bazilika nedaleko od centra grada. Prilazimo joj živopisnim sokakom prepunim cvijeća s obje strane.

Ostaci ranokršćanske bazilike. FOTO: Bosnopis
Ostaci ranokršćanske bazilike. FOTO: Bosnopis

Ostaci bazilike i danas izgledaju veličanstveno, nakon toliko stotina godina, suša, poplava, zemljotresa, ratova, pobjeda i poraza. Replike stubova iza gvozdene ograde, nizovi zidova i zadivljujuće dimenzije prostorija. Ovdje je uvijek bilo života. Od ratobornih Desetijata i naših srednjovjekovnih, pod kamenim blokovima pokopanih predaka, da dana današnjih. Ima u tome nešto. Breza je uvijek svima bila potaman.

Prolazimo pored rudarskih kolica u gradskom jezgru hvatajući posljednje zrake varljivog augustovskog sunca. Žurimo nazad. Pola sata vožnje i pred nama su svjetla Sarajeva. Iza je, ali ne zadugo, u svom kalupu ostala Breza. Od uglja crna, ali opet mirisna – poput imenjakinje iz šuma bosanskih. Dugo ćemo pamtiti ovaj ljetni dan.

Preporučena ruta na putu od Sarajeva do Breze (klik za punu rezoluciju)

Breza kroz brojeve

Bosna i Hercegovina, Federacija
Udaljenost od većih gradova: Sarajevo 32 km, Zenica 54 km, Banjaluka 179 km, Mostar 139 km
Površina općine: 72.9 km2
Stanovništvo: (2013): 14.564 (općina), 3.125 (grad)
Rijeke: Stavnja, Misoča, Gigulja
Planine: Čemerska, Budoželje, Hrasno

Savjeti:

Breza je sa susjednim mjestima povezana vrlo dobrim saobraćajnicama. Autoputem ka Sarajevu s jedne, a iz pravca Zenice preko Kaknja i Visokog – s druge strane. Do Ilijaša i Vareša iz Breze vode dobre lokalne ceste. Kraj je idealan za dugotrajne šumske šetnje, a izletiše Hrasno u posljednjih nekoliko godina očekivano i opravdano privlači sve veću pozornost lokalnih ljubitelja zelenila i oštrog zraka. Ovaj dio brezanskog kraja idealan je za ljubitelje lova. Višesatne vožnje biciklom po lijepo uređenim putevima oduševit će vas tokom većeg dijela godine. Za ljubitelje starog i zidanog, u samom gradiću u lijepom nizu stoje bogomolje, sve ljepša od ljepše i starija od starije. Brezanska brda prošarana su nekropolama stećaka – mahom slabo istraženih pa je prostor idealan za istraživačke ekspedicije ljubitelja srednjovjekovne historije ovog pitomog kraja.

Komentariši

Close Menu
Close Panel